fbpx
Main menu
Hrelja u Ljubljani s predstavnicima DeSUS-a Foto: Desus

Hrelja u Ljubljani s predstavnicima DeSUS-a

Istaknuto

S obzirom na aktualnost ponuđenih tema te kvalitetan i kolegijalan odnos s državnim tajnikom Urošem Priklom, predsjednik HSU-a i zastupnik Silvano Hrelja inicirao je sastanak na kojem su se razmijenila iskustava o važnim temama iz domene mirovinskog osiguranja i zdravstvene zaštite.

Također se raspravljalo o iskustavu suradnje s medijima, komunikacije s građanima, radom u parlamentu te zahtjevima birača.
Predsjednik Hrelja složio se sa svojim slovenskim kolegama kako je zaista teško probiti se u medije s temama o kojima se ne može pričati bez spominjanja brojki – mirovinski sustav, zdravstveno osiguranje, državni proračun.
Suvremeno doba nudi nove i lakše mogućnosti komunikacije s građanima i treba se okrenuti tim novim kanalima jer su informacije koje se prenose vrlo važne i vrijedne, rekao je Hrelja.
DeSUS je dio koalicijske Vlade u Sloveniji koju čini 5 stranaka. U parlamentu (90 zastupnika) djeluje 5 zastupnika, dok u Vladi sudjeluju s ministrom obrane (K. V. Erjavcem) i ministricom poljoprivrede (Aleksandom Pivec). Slovenski predstavnici umirovljenika ipak su u povoljnijem položaju za ostvarivanje svojih ciljeva nego (odnedavno) dva predstavnika u hrvatskom parlamentu (151 zastupnik).
Zahtjevi birača utemeljeni su na osobnim iskustvima i osjećaju pravde (i pravice), ali ih je teško pomiriti s mogućnostima i gospodarskom situacijom, zaključili su predstavnici dviju stranaka.
Prije zadanih tema, sudionici sastanka prokomentirali su i demografski trend starenja populacije koji je nepromjenjiv te će, kako projekcije ukazuju, dovesti do znatnog pomaka prema starijoj strukturi stanovništva u svim europskim zemljama pa tako i Hrvatskoj i Sloveniji koja je već sada u europskom vrhu po spomenutom kriteriju. Kako raste udio starijih u društvu, više osoba ostvaruje pravo na mirovinu što dovodi do sve većeg opterećenja za radno aktivno stanovništvo. Omjeri su već sada nepovoljni (i HR i SLO), a predviđa se da će, s obzirom na navedene činjenice starenja populacije i nepromjenjiv pad nataliteta, biti i lošije – čak ispod održivosti. I Hrvatska i Slovenija suočene su s lošim omjerom umirovljenika i radnika – u Hrvatskoj je to 1:1,29, u Sloveniji 1:1,54 –  s tim da gospodin Prikl upozorava na projekcije do 2050. godine koje brojku od 1,54 spuštaju na 0,8 radnika na jednog umirovljenika ako se zadrži stanje s natalitetom, iseljavanjem i gubitkom radnih mjesta. Odnos radnika i umirovljenika 2:1 drži sustav održivim. Također, suočeni s realnošću starenja populacije, treba se zapitati – kako graditi i održavati socijalnu državu u takvim demografskim i gospodarskim uvjetima, odnosno iz kojih je izvora financirati?

    NACIONALNE MIROVINE
Prva zadana tema sastanka bile su nacionalne mirovine. U Hrvatskoj se nedavno počelo govoriti o nacionalnoj mirovini, dok je Slovenija svoju, uvedenu 1999. godine,  ukinula 2012. godine. Slovenska nacionalna mirovina isplaćivala se iz proračuna i nije opteretila mirovine iz rada. Kao glavne razloge ukidanje sugovornici ističu potrebu za „čišćenjem“ mirovinske blagajne i činjenicu da je državna pokojnina u iznosu od 180 eura često bila manja od nekog oblika socijalne pomoći.  Nacionalne mirovine isplaćivale su se za one koji nisu radili, izdavana su (jednokratna?) rješenja što je stvaralo zbrku sa sustavom socijalne zaštite i otvaralo prostor manipulacijama, a nije postignut ni ustavni cilj borbe protiv siromaštva. Zbog navedenih razloga, model je napušten, a u zamjenu je metodološki utvrđena granica siromaštva ispod koje je država dužna intervenirati kombinacijom mirovinskih prava i socijalnih dodataka na njih uz primjenu imovinskih i prihodovnih cenzusa u zemlji i inozemstvu. Model se primjenjuje i razrađuje već sedam godina.
Cilj deSUS-a je približiti najnižu mirovinu metodološki procijenjenom pragu siromaštva.
Vrijedno je spomenuti da slovenski fond mirovinskog osiguranja ima poslovnu i financijsku autonomiju za razliku od Hrvatske gdje se sve slijeva i isplaćuje iz proračuna. Ta poslovna i financijska autonomija temelj je očuvanja stručnosti i nemiješanja u mirovinska pitanja i transparentnost poslovanja jer svi poslodavci uključujući i državnu, za svoje zaposlenike uplaćuju doprinose u fond, a iz proračuna se godišnje uplaćuje još 1,3 milijarde eura za štićene kategorije umirovljenika i socijalne transfere, što u Hrvatskoj nije slučaj.

    OBITELJSKE MIROVINE
U Hrvatskoj pravo na obiteljsku mirovinu pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili umirovljenika, a zasniva se na pravu članova obitelji na uzdržavanje od umrlog. Obiteljsku mirovinu, koja u prosjeku iznosi 1922 kune, prima više od 220 tisuća hrvatskih umirovljenika, od toga više je od 205 tisuća žena. Kako zakon predviđa, udovice su izabrale 70 posto mirovine preminulog supruga jer im je to povoljnije od njihove cijele. Poznato je da Slovenija i Hrvatska pravna rješenja crpe iz bivšeg zakonodavstva, ali je Slovenija napravila iskorak i drugačije uredila obiteljske mirovine. Slovenski zakon nudi dvije mogućnosti: preživjeli bračni partner može zadržati svoju mirovinu i uzimati još 15% mirovine preminulog supružnika ili uzima 70% mirovine preminulog partnera ako je to za primatelja mirovine povoljnije. Slovenski umirovljenici imaju opciju više od hrvatskih umirovljenika. Razmišlja se i o tome da se udio od 15% poveća na 25% jer Slovenija ima problem kao i ostale zemlje u tranziciji – i radnici i umirovljenici upadaju u zonu siromaštva jer se dvije trećine plaća i mirovina nalaze ispod državnog prosjeka. Postoji i prijedlog da mirovina korisnika s dodatkom od 15% ne smije biti manja od najniže mirovine za 40 godina staža koja je blizu metodološki procijenjenoj granici siromaštva.

    DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Kako su nam rekli slovenski kolege, dopunsko osiguranje poistovjećuje se s privatnim osiguranjem. Dopunsko osiguranje i u Hrvatskoj i u Sloveniji služi kao osiguranje od prevelikih troškova građana, participacije u osnovnom osiguranju različitog opsega. Razlika je u tome što su u Sloveniji ta osiguranja privatna s jedinstvenom cijenom od 35 eura mjesečno bez obzira na dob i prihode. Procjenjuje se da osiguravajuće kuće pritom imaju profit od 10%. U Hrvatskoj imamo 1,6 milijuna osiguranika koji redovno plaćaju policu dopunskoga osiguranja od 70 kn javnom osiguravatelju i 300 000 građana koji su osigurani kod privatnih osiguravatelja gdje se sa starosti povećava rizik (nakon navršene 65. godine ta polica može iznositi između 150 i 350 kn). Za nešto više od 700 000 građana (učenici, studenti, invalidi, samci s manje od 1939 kn mjesečnog prihoda, članovi kućanstva ispod 1516 kn prihoda…) dostupnost zdravstvene zaštite financira se iz proračuna. U Hrvatskoj ima negodovanja, ali sustav funkcionira u plusu. Kolege iz Slovenije istaknuli su da je to veliki trošak za građane te da razmišljaju o neprofitnom osiguravatelju.

Na vrh članka

Facebook