Program stranke

Pretpostavku za ostvarivanje tih načela nalazimo ponajprije u ostvarivanju zahtjeva za promjenom politike, te stila i načina njezina vođenja.

Zahtijevat ćemo takve promjene koje će imati za cilj novi način poimanja politike, da se manje vlada, a više služi narodu, da se teži razvoju bolje budućnosti, da se zalaže za prevlast istine i pravde umjesto moći i grabeža.

Zastupat ćemo i promovirati politiku koja će se baviti pitanjima osiguranja i funkcioniranja moralnih načela u praksi. Etička reforma hrvatskog političkog sustava jedna je od najvažnijih i prioritetnijih zadaća HSU-a, to je jedini put i najbolji način da se isprave grješke iz prošlosti i prevlada kriza u koju je upalo suvremeno društvo.

Treba uvesti novi stil vođenja politike i utvrditi nove kriterije, ne po stranačkoj podobnosti, nego po sposobnosti.

Zadaća takve politike je da razvija pravila za poticanje dobra u društvu, gdje građani zajedno žive i razvijaju demokratske odnose.

Osobito je važno da ljudi koji žive u ovoj zemlji imaju stvarnu mogućnost utjecati na razvoj države, da doista sudjeluju u demokratskom procesu, da se uspostavi dijalog socijalnih partnera unutar države o žarišnim točkama koje utječu na njihove živote i život države u cjelini.

Na načelima takve politike HSU će nastojati osnažiti i udahnuti novi život hrvatskom višestranačju dajući inicijative za razvoj hrvatske demokracije u cilju korjenitih društvenih i gospodarskih promjena u Hrvatskoj, po uzoru najnaprednijih europskih država.

HSU smatra kako se politikom izgrađenom na novim temeljima, mogu stvoriti pretpostavke za duhovnu i materijalnu obnovu Hrvatske, i to će onda biti prekretnica i zbiljski početak promjena u Hrvatskoj za vraćanje izgubljenog političkog i gospodarskog identiteta.

Otvorenost Stranke ostvarit ćemo zalažući se na povezivanju s drugim udrugama i asocijacijama.
O načinu djelovanja i ostvarivanja zajedničkih ciljeva, Stranka će pojedinačno s udrugama i nevladinim organizacijama zaključiti posebne sporazume.

Ostvarivanje stečenih prava i drugih prava iz mirovinskog i zdravstvenog sustava osiguranja, te aktivnosti za svekoliko poboljšanje materijalnog i društvenog položaja umirovljenika usmjerenih prema tijelima vlasti od lokalne uprave i samouprave do Hrvatskog sabora, provodit će se zajedno sa Udrugom umirovljenika, drugim udrugama i nevladinim organizacijama.

U našoj Stranci ima mjesta za sve građane, bez obzira na starost i zvanje, koji žele da u Hrvatskoj vladaju poštovanje, poštenje i pravda.

Ova načela temelj su i polazište političkog i društvenog djelovanja Stranke, iz čega se vidi i otvorenost prema svim društvenim strukturama hrvatskih građana i prema cjelini hrvatskog društva, na temeljima istinske socijaldemokracije, bez specifičnih ideoloških karakteristika. Stranka je u političkom smislu opredijeljena u mjeri u kojoj navedena načela daju okvir za njezino političko djelovanje i izražavanje.

U središtu njezina promatranja i djelovanja u prvom je redu čovjek pojedinac i skupine građana, u smislu položaja i ostvarivanja njihovih prava u okviru i na temeljima demokratske, socijalne i pravne države.

To podrazumijeva i sustavni utjecaj na odgovarajuće zakonodavno i drugo pravno normiranje svekolikih odnosa u mirovinskom i invalidskom osiguranju, prava umirovljenika i invalida na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao prava koja proistječu iz njihova minulog rada.

HSU će se u mogućoj mjeri zalagati za unapređenje tekuće i razvojne gospodarske politike, kao nezaobilaznog uvjeta za odgovarajući životni standard sadašnjih i budućih umirovljenika
Zalagat će se za suradnju sa svim drugim socijalnim i demokratskim snagama koje se potvrđuju u borbi za dobrobit svih hrvatskih građana.

HSU će se zanimati za suvremenu građansko-pravnu i socijalnu državu, kao i za njeno uključivanje u Europsku zajednicu i druge međunarodne organizacije.

HSU je stranka koju temeljno određuje zalaganje za demokraciju i Hrvatsku kao socijalnu i pravnu državu s parlamentarnom demokracijom, s usmjerenjem na trajno širenje socijalnih, ekonomskih i svih suvremenih shvaćanja političkih sloboda i ljudskih prava.

Svoje ciljeve i zadaće, te način i metode njihova ostvarivanja, HSU detaljnije obrazlaže u ovom Programu Stranke.

Kao oblik organiziranosti, naša država mora služiti građanima, prvenstveno za ostvarivanje njihovih prava i interesa zajamčenih Ustavom i zakonima.

Mjesto odlučivanja mora biti Hrvatski sabor, gdje se prethodno izražavaju i usklađuju različita stajališta i donose odluke koje su od interesa za državu. U Saboru se mora njegovati i razvijati demokratsko i civilizirano ponašanje, utemeljeno na načelima slobode, pravde, ljubavi i odgovornosti.

Hrvatski sabor mora se baviti razvojem kao dugoročnom orijentacijom i pravcima izgradnje hrvatske budućnosti. To znači da moramo imati viziju željene budućnosti u skladu s razvojnim mogućnostima, vodeći brigu o što bržem ulasku u Europsku uniju.

Jedino Sabor može odobravati proračunska sredstva i nadzirati njihovo korištenje, te zaduživanje i davanje jamstava u ime i za račun države.

Posebno je važno da zastupnici mogu stvarno sudjelovati u demokratskom procesu, utjecati na donošenje odluka i odlučivati o njima.

Zastupničko mjesto treba u budućnosti sve više predstavljati počast, a sve manje materijalni interes. Zastupničke privilegije treba svesti na mjeru neophodnu za obavljanje funkcije, a njihov socijalni položaj znatno približiti položaju ostalih građana, uključujući i kriterije i uvjete za stjecanje mirovina.

Zakoni moraju biti moralni i po mjeri čovjeka, da mu osiguravaju socijalnu sigurnost i dostojan život bez neizvjesnosti. Oni moraju biti razgovijetni, stručno izrađeni i dugotrajniji kako bi se izgradila kultura njihova poštovanja. Stoga treba prekinuti praksu donošenja zakona po hitnom i skraćenom postupku, kao i mijenjanje odredbi ili duha zakona uredbama i drugim podzakonskim propisima.

Za izradu dobrih propisa potrebna je stručna, dobro ustrojena i odgovorna državna uprava, kojoj će glavna preokupacija biti kvalitetno i brzo ostvarivanje prava građana te njihova zaštita i unapređenje Hrvatske.

Razvoj naše domovine mora biti temeljni zadatak svake demokratski izabrane vlasti koja mora biti učinkovita, nekorumpirana i ekonomski usmjerena. Za to nam trebaju moralni, humani, stručni ljudi, odgovorni i svjesni u izvršavanju zadaća za izgradnju budućnosti Hrvatske, a ne politički podobni i odgovorni svojoj političkoj stranci.

HSU će se zalagati za razvijanje civilnog društva na novim osnovama. Trebamo opći pokret građana koji su predani općem dobru i razvoju zemlje. Potreban nam je obrat u načinu razmišljanja, u razumijevanju svih u svijesti da moramo izvršiti promjenu na bolje.

HSU će se zalagati za promicanje zajedništva preko udruga i društava koji će razvijati pozitivan odnos prema domovini i jačati osjećaj odgovornosti u radu za opće dobro. Zalagat ćemo se za ostvarivanje financijske konsolidacije svih organizacijskih oblika civilnog društva od kojih građani imaju neposrednu korist – dobrovoljnih vatrogasnih društava, planinarskih društava, ekoloških udruga, gorske službe spašavanja, volonterskih udruga za pomoć starijima i drugih.

Zalagat ćemo se za veću pomoć države udrugama umirovljenika u njihovu radu, za poboljšanje mirovinskog sustava i položaja umirovljenika.

Kao nezavisna samostalna politička stranka povezivati ćemo se sa drugim strankama u interesu napretka države, na rješavanju zajedničkih ciljeva, a osobito na rješavanju položaja nezaposlenih i umirovljenika. Smatramo da moramo biti aktivno uključeni u politički život države kao njeni ravnopravni subjekti sa ostalim strankama u odlučivanju sudbine hrvatske države i njenih građana.

 

Mjesto gdje se izražavaju i usklađuju različita stajališta i donose odluke kao najbolji demokratski oblik je Hrvatski sabor. U Hrvatskom saboru obavlja se kontrola nad Vladom i vrši nadzor korištenja proračunskih sredstava, te se usklađuju regionalni interesi. 

Drugim riječima, oblik vladanja temelji se na načelima parlamentarne demokracije i višestranačkog sustava. Trebamo se zalagati za oslobađanje stranačke pripadnosti u državnim institucijama i službama, osobito u vojsci i policiji, ali i u ostalim strukturama državne uprave i administracije.

Izvršna vlast treba biti odgovorno učinkovita za svakog građanina.

U tim okvirima Stranka se zalaže za pravo zaposlenih na suodlučivanje i utjecaj na radno zakonodavstvo, koje regulira uvjete rada, radno vrijeme, zaštitu i organizaciju rada, tehnologiju i ekologiju te suodlučivanje u poslovnoj i razvojnoj politici, u čemu su sindikati, kao organizacijski oblik zaštite njihova interesa, garancija sindikalnih sloboda i zaštite od nedemokratskog i nezakonitog odnosa prema njima.

Stranka se zalaže za očuvanje i razvoj hrvatskog moralnog i duhovnog identiteta i kulturnih tradicija, kao i za razvoj i očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta nacionalnih manjina.

Svi hrvatski građani, na temeljima slobode, jednakosti i ravnopravnosti svih religija i vjerskih zajednica, imaju pravo na iskazivanje svojih vjerskih osjećaja i pripadnosti.

Svjetonazor je stvar osobnog izbora i slobode.

Temeljna socijalna zajednica društva je obitelj, pa se Stranka zalaže za njezinu potpunu društvenu zaštitu, kao nezamjenjive osnove složenog socijalnog bića društvene zajednice. Obiteljska zajednica ujedno je i mjesto i polazište socijalne pravde, u kojemu muškarac i žena podjednako preuzimaju odgovornost za odgoj, obrazovanje i život djece. 

Podjednake uvjete treba osigurati putem društvene skrbi djeci bez roditelja, samohranim, ostarjelim i bolesnim roditeljima.

Socijalno organizirana država podrazumijeva sigurnost rada, stvaralaštva, poduzetništva i vlasništva na temeljima tržišne privrede, što je pretpostavka ostvarivanja društva građanskih sloboda, blagostanja i socijalne pravde.

Socijalna politika treba jamčiti socijalnu pravednost i humane društvene odnose, te garantirati socijalnu sigurnost i pomoć svim članovima društva koji trajno ili privremeno nisu sposobni za uključivanje u gospodarske procese.

Prema privremeno ili trajno socijalno ugroženim društvenim grupama i pojedincima, treba izgrađivati takav materijalni i socijalni odnos koji izražava stalnu brigu o njima i ne dovodi ih u položaj da se osjećaju nekorisnim i nezaštićenim članovima društva.

Stranka mora transparentno i dogovorno s udrugama vršiti planiranje sredstava i podržavati zahtjeve u vijećima općina, gradova, i županijama namijenjena socijalnoj skrbi i to:

  • za proširenje subvencija u troškovima komunalija ( stan, struja, plin),
  • za proširenje subvencija u javnom prijevozu,
  • za diferencirani pristup u opterećivanju mirovina ( imovinsko-starosni cenzus),
  • za osiguranje sredstava za sportske i rekreativne aktivnosti,
  • za mogućnost povoljnijeg korištenja toplica i drugih zdravstveno-rekreativnih ustanova,
  • za povrat prava umirovljenika na domove umirovljenika i drugu imovinu stečenu sredstvima mirovinskih fondova (odmarališta, toplice i sl.), te sudjelovanje u upravnim vijećima istih,
  • inicirati i podržati izgradnju novih umirovljeničkih domova, gerijatrijskih ustanova i drugih kapaciteta za koje postoji sve veća potreba

Položaj svakog građanina Hrvatske, pa tako i umirovljenika, usko je povezan s više  ili manje uspjelom gospodarskom politikom.

U našem izbornom programu iz 2003. godine istakli smo moto sintagmu «Promijenimo Hrvatsku». U ovom programu naš moto (želja) je: «Promijenimo Hrvatsku, čuvajmo, proizvodimo, stvarajmo, prodajmo, kupujmo Hrvatsko.» Ova rečenica definira program HSU-a u idućem četverogodišnjem i dužem razdoblju.

Gospodarski program HSU-a treba promatrati u funkciji programskih ciljeva Stranke. On jamči gospodarski razvoj, očuvanje hrvatskog identiteta i izgradnju Hrvatske kao socijalne države. To znači promjene u svim strukturama društva, posebno u izvršnim funkcijama. Pohlepu pojedinaca, a ponekad i cijelih skupina, treba zamijeniti načelima morala i moralnim djelovanjem.

HSU će se zalagati da vlast bude u službi građana, u službi poreznih obveznika, umirovljenika i mladeži, tj. da izabrana Vlada služi, a ne da vlada.

Gospodarski program ima za cilj ostvarenje stope rasta društvenog bruto proizvoda od 5 do 10% u slijedećem razdoblju. Rast je nužan ukoliko želimo siromaštvo zamijeniti bogatstvom. Rast je moguć jedino većim i odgovornijim ulaganjem u produktivnu proizvodnju u svim dijelovima gospodarstva, povećanjem prometa roba u izvozu i nerobni izvoz, povećanjem investicijskih radova, ustupanjem koncesija inozemnim investitorima, isključivo proizvodnjom za izvoz i zapošljavanjem domaćih uposlenika.

Ulaganjem u materijalnu proizvodnju moguća je stopa rasta od 5 do 10%. Time bi se smanjila ne samo nezaposlenost kao najveći društveni problem, već i prihodi s naslova doprinosa i poreza.
Većim ulaganjima u proizvodnju smanjio bi se deficit robne razmjene, povećao izvoz, smanjio uvoz, a time zaustavio rast inozemnog duga koji je oko 30 mlrd $. Ovako veliko zaduženje opterećuje proračun s 3 do 5 mlrd $ anuiteta godišnje.

HSU će se zalagati za ravnomjerniji regionalni razvoj i jačanje utjecaja lokalne samouprave.
Investicijskim ulaganjima mora biti obuhvaćen ciklus prehrambenog gospodarstva, energetike, nafte, prijenosa električne energije, metalsko-prerađivačko gospodarstvo, meliorizacija, EKO proizvodnja, racionalno iskorištavanje prirodnih bogatstava, turizam, prometna infrastruktura, veća izdvajanja u znanosti i druga područja koja doprinose podizanju standarda građana.

HSU će se zalagati za ostvarivanje ekonomskog rasta do 2009. godine, utemeljeno na razvojnom ciklusu, oslonjenom na neiskorištene vlastite materijalne i ljudske resurse, uključujući raspoloživi bankarski kapital u zemlji koji je godinama, bez obzira na vlasništvo banaka, usmjeren ponajviše na kreditiranje uvozne potrošnje, a ne domaćeg poduzetništva i produktivnog zapošljavanja.
Hrvatska raspolaže velikim poljoprivrednim površinama u ravničarskim i brdskim područjima. Po tome bi morala bi proizvoditi dovoljne količine svih prehrambenih proizvoda. Nažalost, Hrvatska je veliki uvoznik poljoprivrednih proizvoda.

Krupne promjene potrebne su u industrijskoj i agrarnoj politici, jer je domaća poljoprivreda već izložena nesrazmjerno snažnoj međunarodnoj konkurenciji na domaćem tržištu, a bez dovoljno pravih poticaja da asortimanom, kvalitetom i cijenama hrane bude konkurentnija i kod kuće i u izvozu.
HSU se zalaže za novu strategiju i operativni program sa efikasno poticajnom potporom, koji bi doveli do potpunijeg korištenja potencijala za proizvodnju hrane, čime bi se ostvarila samodostatnost i izvoz hrane.

Povećanje izvoza mora postati prvorazredni nacionalni interes Vlade. HSU će se zauzimati za veću gospodarsku suradnju s inozemstvom radi povećanja izvoza. Zato je potrebno kvalitetno planirati i ostvarivati koncept izvozne orijentacije. U tu svrhu potrebno je temeljito izvršiti analizu dosadašnjeg rada zaduženih Ministarstava i službi i sačiniti novu organizaciju koja će dati bolje rezultate izvoza.
Radi povećanja izvoza moraju se kvalitetnije organizirati i ekipirati naša diplomatska predstavništva i staviti ih u službu izvoza.

Nerobni i neizravni izvoz (turizam, pomorstvo i transportni promet, intelektualne usluge, inovacije) su prvorazredni izvozni proizvod. Hrvatska država mora poticajnim mjerama omogućiti izvoz svih finalnih proizvoda.

HSU traži da Vlada u znatno većoj mjeri uključuje iskusne i stručne ljude iz umirovljeničkih redova u ostvarivanju i industrijske i izvozne politike i u programima pojedinih ministarstava.

Energetika mora postati prvorazredna briga svake Vlade kratkoročno i dugoročno.

Zalagat ćemo se za dugoročni program razvoja energetike radi bržeg globalnog gospodarskog razvoja Hrvatske. Bez energetike nema ni razvoja Hrvatske. Na energiju se naslanja  cjelokupno, posebno materijalno proizvodno i produktivno gospodarstvo.

Iako je Hrvatska bogata kvalitetnom pitkom vodom, mora joj se posvetiti posebna pozornost. Izvori pitke vode, mineralni izvori i jezera su prirodno bogatstvo Hrvatske kojemu treba posvetiti dužnu pozornost. Zbrinjavanje otpadnih voda i drugih zagađivača treba tehnološki obrađivati, reciklirati i reciklirano koristiti u daljnjoj proizvodnji i preradi.

Postojeće preostale banke u većinskom vlasništvu Hrvatske potrebno je objediniti i osnažiti, čemu posebno mora doprinijeti Vlada. Ove banke ne smiju se prodati. Naprotiv, treba ih učiniti konkurentnim i usmjeriti sav promet državnog proračuna i državnih poduzeća preko postojećih banaka.

Preispitati odnos prema hrvatskim bankama u vlasništvu stranih osoba, koje raspolažu sa znatnim sredstvima hrvatskih štediša, da se ta sredstva ulažu u proizvodnju i prerađivačku industriju.

Poticati pomorsku orijentaciju zemlje potičući razvoj turizma, produktivne brodogradnje, te linijskog brodarstva i povezivanje otoka. Osigurati da se hrvatski prehrambeni i drugi proizvodi prodaju na našem turističkom tržištu. Nekonkurentne proizvode subvencionirati.

Zalagat ćemo se za revitalizaciju i razvitak zadrugarstva, kako bi zadruge kao poduzetničke tvrtke u svim gospodarskim, proizvodnim i uslužnim djelatnostima mogle imati veću ulogu u tržnom plasmanu, prikupljanju proizvodnje i izvozu proizvoda.

Potrebno je donijeti novo zadružno zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, kao i izmjenu Zakona o nasljeđivanju radi očuvanja veličine poljoprivrednog zemljišta.

HSU se zalaže za reviziju i za zakonsko sankcioniranje svih nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji i da nema zastare u sankcioniranju pretvorbe i privatizacije.

Budući da vlasnička struktura nije dorasla zadaći kako ostvariti stopu rasta koja bi bitnije povećala zaposlenost i životni standard stanovništva, primijeniti austrijsko-švicarski model razvlaštenja i obeštećenja sadašnjih vlasnika i tvrtke prodati stručnom vlasniku.

HSU se svrstava uz druge proeuropske stranke i podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jer se time stvara mogućnost za znatno ubrzavanje rasta gospodarstva kroz veću motivaciju za jačanje konkurentnosti proizvoda i usluga i bržu demokratizaciju, usvajanjem standarda demokratskog društva.
Zahtijevat ćemo od Vlade da, u što kraćem roku, definira svoju politiku reindustrijalizacije zemlje i program mjera za pokretanje postojećih i novih industrijskih kapaciteta koja će zapošljavati radnike i povećavati izvoz.

Zalagat ćemo se da se  razbije pogrešno shvaćanje da se više ništa ne isplati proizvoditi.
U Hrvatskom Saboru treba svakih šest mjeseci raspravljati o izvršavanju predizbornih obećanja, ocjenjivati rezultate i odgovarajućim odlukama i zaključcima utvrđivati daljnje obveze radi potpunog ispunjenja obećanja.

Financijski, mirovina se pokriva na načelu međugeneracijske solidarnosti i doprinosa kojega država osigurava iz proračuna za određene kategorije osiguranika – umirovljenika, što ujedno znači da se razina mirovina usklađuje s rastom plaća djelatnika u tekućem procesu gospodarske i svekolike aktivnosti.

Stranka se protivi postojećoj praksi izglasavanja povlastica pojedinim društvenim skupinama za koje se ne osiguravaju sredstva izvan izvora radom i stvarnim uplatama osiguranika konstituiranog mirovinsko-invalidskog sustava.

Za mirovine stečene po raznim beneficiranim osnovama, kao i mirovine građana koji su za vrijeme svog djelatnog vijeka uplaćivali u mirovinske fondove drugih država, treba tražiti refundaciju adekvatnih izvora i od tih država i time ne opterećivati hrvatske umirovljenike, ili taj teret ravnomjerno raspodijeliti na sve članove hrvatskoga društva isplatom takvih mirovina iz državnog proračuna.

Mirovinski sustav ne smije biti socijalna institucija i temelj rješavanja socijalnih problema društva. To je ekonomska institucija koja se treba temeljiti na čistim gospodarskim i pravno utemeljenim osnovama, a socijalne probleme društva treba rješavati na principima solidarnosti svih članova društvene zajednice, u skladu s individualnim i zajedničkim mogućnostima. Na području mirovinske politike, s početkom gospodarskih i političkih promjena u Hrvatskoj 1990. godine, nastali su ozbiljni problemi koji su hrvatske umirovljenike materijalno oštetili i pravno derogirali.

Narušavanja umirovljeničkih prava bilo je i u prijašnjem sustavu, ali ne u mjeri i na način kako se to čini od toga vremena, što je rezultat u prvom redu jedne primijenjene politike stranke na vlasti koja je zakidala umirovljenike na dva temeljna područja.

Na prvome – koje je vezano na proces pretvorbe naslijeđenog društvenog vlasništva – isključujući veliku većinu hrvatskog društvenog korpusa koji je sudjelovao u stvaranju toga vlasništva, što se prvenstveno odnosi na današnje umirovljenike, te na drugome upravljanjem i distribucijom sredstava MIO-a što je otuđeno od strane državne administracije koja je eksponent vladajuće stranke. Katastrofalne posljedice po umirovljenike nastale su usvajanjem Uredbe o utvrđivanju iznosa za isplatu mirovina, listopada 1993. godine, kojom se retroaktivno stavio važeći Zakon o MIO-u u stanje mirovanja u smislu primjene, a time se velika većina hrvatskih umirovljenika koji su, radeći 35 ili 40 godina i uplaćujući konkretne iznose doprinosa u MIO za svoju mirovinu, gurnuti preko noći u područje socijale. Zakonom o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u mirovinama ostvarenim u različitim razdobljima, djelomično su ublažene posljedice nastale spomenutom Uredbom iz 1993. godine.

Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine nije se poštovala u djelu koji ne rješava dugove, a usklađivanje mirovina prema rastu plaća samo djelomično, i to ne za sve umirovljenike i ne do rasta plaća ostvarenih u 1998. godini. Otklanjanje razlika između samih umirovljenika u mirovinama po pojedinim godinama do 1994. godine i od 1995. do 1997. godine na razini ostvarenih mirovina u 1998. godini samo djelomično i privremeno ublažava, a razlike unutar pojedinih godina od 1995. do 1998. povećava, a ne otklanja.

HSU je 23.studenog 2003. godine postala parlamentarna stranka. Da bi se mogao ostvarivati cilj Stranke o poboljšanju materijalnog položaja sadašnjih i budućih umirovljenika i ispravile nepravde potpisan je 3. prosinca 2003. godine sporazum sa Hrvatskom demokratskom zajednicom. Rezultati tog Sporazuma su slijedeći:

  • mirovine se od 01.07.2004. godine usklađuju s porastom plaća svih zaposlenih u RH,
  • dodatak uz mirovinu od 100,00 kuna i 6% od lipanjske mirovine iz 1998. godine uključen je u mirovinu onih na koje se to odnosi. Zbog toga je povišena granica neoporezive mirovine sa 2.550,00 na 3.000,00 kuna, kao i osnovica za oslobađanje od participacije kod korištenja zdravstvene zaštite i kupovine lijekova sa 1.330,00 na 1.516,00 kn po članu obitelji, a za samce sa 1.729,00 na 1939,00 kn,
  • donešen je Zakon o provedbi Odluke Ustavnog suda od 12.svibnja 1998. godine;
  • umirovljenicima se izdaje vozačka dozvola do 80-te godine života
  • u Deklaraciji o pridruživanju Europskoj uniji na naš zahtjev ugrađena je obveza zadržavanja postojeće razine socijalnih prava, te obveza da se iznađu mogućnosti za njihovo povećanje

To su rezultati koji u jednom dijelu pridonose boljem materijalnom položaju umirovljenika. Ostaje da se zalažemo zajedno sa Koordinacijom umirovljenika na rješavanju i to:

  • da se donese Zakon o obeštećenju umirovljenika u kojem će se utvrditi imovina Fonda te način i dinamika povrata duga,
  • da se donese Zakon izvanrednom godišnjem povećanju mirovine za postotak rasta BDP, kako bi se postepeno povećale mirovine, a umirovljenici izvlačili iz zone siromaštva.

HSU nije protiv mirovinskih reformi, ali je protiv takovih reformi koji isključuju element minulog rada svakog pojedinca. Materijalni položaj umirovljenika treba biti određen individualnim doprinosom svakog pojedinca u stvaranju materijalne sigurnosti za vrijeme djelatnog statusa, a to je mirovina.

Mirovina je trajno zarađeno individualno pravo osiguranika koje nije otuđivo i ne može biti predmet manipulacija nikakvih nametnutih skupina uključujući državu kao i stranačke strukture koje privilegijama sebe isključuju iz mirovinskog sustava.

Ovaj program sadrži zajedničke ciljeve koji su od posebnog interesa za umirovljenike i za čije će se provođenje Stranka zalagati, da se donese prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se ispravile nepravde iz prošlosti i to:

  • za umirovljenike umirovljene nakon 01.01.1999. godine (tzv. „novi umirovljenici“). To su umirovljenici koji se nisu opredijelili ili nisu mogli ući u drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Na dan 31. prosinca 2004. godine njih cca 290.000 sa prosječnom mirovinom 1.488,00 kn, za razliku od onih koji su ranije umirovljeni i koji imaju prosječnu mirovinu 1.918,00 kn.
  • za umirovljenike koji su prijevremeno umirovljeni ne po svojoj želji, nego su na to bili prisiljeni zbog ukidanja radnih mjesta
  • da se udovicama odnosno udovcima prizna pravo da uz svoju mirovinu stečenu radom i uplaćenim doprinosom koriste i dio obiteljske mirovine ili samo obiteljsku mirovinu ako je to povoljnije
  • da se riješi pitanje najniže mirovine
  • da se umirovljenike koji su ispunili sve zakonom određene uvjete za starosnu mirovinu, oslobodi od plaćanja doprinosa po osnovi drugog dohotka
  • da se izvrši odgovarajuća korekcija aktualne vrijednosti mirovine AVM
  • da se riješi problem hrvatskih građana s prebivalištem u Hrvatskoj, koji primaju mirovine sa područja bivše SR Jugoslavije

Dok se ne riješe svi ovi problemi na način koji predlažemo, Stranka će se zalagati za poboljšanje umirovljeničkog položaja u postojećim uvjetima ne odustajući od navedenih ciljeva.

Predložit ćemo promjene u sustavu organizacije primarne zdravstvene zaštite radi što boljeg prilagođavanja potrebama umirovljenika.

Zahtijevat ćemo uspješnije organiziranje sustava patronažnog zbrinjavanja umirovljenika, posebno invalidnih osoba, kako bi se ostvarili svi uvjeti za samostalno obavljanje osnovnih životnih i zdravstvenih funkcija.

HSU će poduzeti mjere korekcije i unapređenja postojećeg sustava oslobođenja od plaćanja udjela korisnika u financiranju zdravstvene zaštite, primjenom selektivnih kriterija za pojedine skupine ovisno o visini mirovine te ostalim materijalnim primanjima.

Zakon o zdravstvenom osiguranju treba definirati osnovno zdravstveno osiguranje i u njemu opseg „standardnog paketa zdravstvenih usluga“ koji se financira na osnovi uzajamnosti putem HZZO-a, a zatim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti da se utvrdi osnovna mreža zdravstvenih ustanova, organizacija i ustroj zdravstvene djelatnosti. Nakon toga treba utvrditi dodatnu mrežu trgovačkih društava koje se financiraju putem profitnih osiguranja i vlastitih sredstava korisnika.

Predlažemo da se na području županija osniva najmanje po jedan Dom zdravlja, a u gradu Zagrebu najmanje tri Doma zdravlja. Isto tako se na otocima obavezno moraju osnovati Domovi zdravlja.

Treba definirati rad liječnika opće medicine, odnosno specijaliste obiteljske opće medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, sa stajališta rada u ambulanti, u kući pacijenta u obavljanju kućnih posjeta, kućnom liječenju, njezi i rehabilitaciji pacijenata, te rada u lokalnoj zajednici.

Specijalističko-konzilijarnu službu valjalo bi staviti u funkciju bolničke i primarne zdravstvene zaštite. Ona za sad to nije, jer uz godine u godinu sve više preuzima funkciju primarne zdravstvene zaštite.
Predlagat ćemo da se zakonom, ili drugim rješenjem, uredi organiziranje i ostvarivanje zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz domovinskog rata po posebnom modelu u čijoj izradi bismo rado sudjelovali. Predložit ćemo da se omogući organiziranje liječničkih DEPO–a na razini primarne zdravstvene zaštite na specifičnim područjima zbog dostupnosti lijekova pacijentima.