Povijest stranke

Hrvatska stranka umirovljenika utemeljena je na Osnivačkoj skupštini 29. travnja 1996. godine.

Jasno je iz datuma utemeljenja da nije utemeljena u vrijeme početaka višestranačja u Hrvatskoj 1990. godine, već znatno kasnije.

Da 1993. godine tadašnja HDZ-ova vlast nije izvršila nezakonito uskraćivanje stečenih umirovljeničkih prava, vjerojatno inicijatori za utemeljenje HSU-a ne bi pokrenuli to pitanje. Utemeljenje Hrvatske stranke umirovljenika pokazuje da ni tada, kao i ni danas, strukture vlasti nisu spremne ispraviti nanesenu nepravdu hrvatskim umirovljenicima, bez obzira na njihov politički deklariran karakter, što nedvojbeno potvrđuje žalosna činjenica da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj smanjena od preko 70% prije intervencije vlasti 1993., na 40% u 2001. godini, nakon tobožnjih ispunjenja obveza Odluke Ustavnoga suda Hrvatske kojom je utvrđen nezakonit postupak prema umirovljenicima.

Vlasti brinu za uravnoteženje svojih proračuna i zakonit zahtjev umirovljenika proglašavaju u najmanju ruku nerazumnim, suprotstavljajući time umirovljenički korpus od preko 700 tisuća bitno oštećenih umirovljenika sa svim drugim društvenim strukturama, pa i s ne malim dijelom umirovljenika u članstvu drugih političkih stranaka. Osim toga, iz nekih drugih političkih stranaka destruktivno se djeluje, na žalost i uspješno, prema HSU-u, što ne bi bilo moguće da su svi članovi dosljedni u ostvarivanju njegova programa i statuta. Bitna karakteristika koju sadrže Program i Statut jest usmjerenost na zaštitu interesa hrvatskih umirovljenika bez političke obojenosti. Njezin eventualno politički karakter proizlazi iz njezina programa i sadržaja rada koji je, nedvojbeno, socijalan i demokratski.

HSU sudjeluje u lokalnim izborima u proljeće 1997. i sa 40-ak svojih članova ulazi u lokalne organe vlasti, da bi se taj broj povećao na toj razini na 70-ak, u izborima 2001.

Na izborima na državnoj razini, 3. siječnja 2000., HSU polučuje 53 tisuće glasova, čime nije prešao izborni prag, ali je ostvario razinu najveće izvanparlamentarne stranke.

Ukupni izborni rezultati stranke zavisni su o uloženom radu njezinih organizacijskih dijelova i organizacije u cjelini, što je i općepotvrđeno pravilo.

U početku je HSU, osim Predsjedništva, djelovao kroz podružnice i ogranke. Odlukom prve redovne Godišnje skupštine reorganizira se i djeluje kroz ogranke, općinske, gradske i županijske organizacije te Središnji odbor i Predsjedništvo.

Osim osnivačke skupštine HSU je održao sedam redovitih godišnjih skupština, sukladno odredbama Statuta.

Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika izabran je Rudolf Mažuran, na trećoj redovnoj godišnjoj skupštini Vladimir Jordan, kada je Rudolf Mažuran izabran za počasnog predsjednika.

Gospodin Mažuran na parlamentarnim izborima 2003. godine bio je nositelj liste druge stranke, te odlukom Središnjeg odbora prestaje biti počasni predsjednik i član Stranke.

Na parlamentarnim izborima održanim 23. studenoga 2003. godine HSU postaje parlamentarna stranka s tri zastupnika u Saboru. Zahvaljujući toj činjenici HSU se počinje uvažavati, te se konačno donosi Zakon o provođenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine i u lipnju 2006. godine počinje isplata obeštećenja umirovljenika. Tadašnji zastupnici Hrvatske stranke umirovljenika bili su Silvano Hrelja, Dragutin Pukleš i Josip Sudec koji je preminuo 2006. godine obnašajući dužnost zamjenika predsjednika HSU-a te predsjednika Kluba zastupnika HSU-a u Saboru.

Na izborima za lokalnu, regionalnu i područnu samoupravu 2005. godine HSU postiže zavidne rezultate sa 40 županijskih, 100 gradskih i 106 općinskih vijećnika.

Na petoj redovnoj, a ujedno i izbornoj skupštini u lipnju 2005. godine Vladimir Jordan je ponovno izabran za predsjednika stranke.

Polovinom 2007. godine održana je šesta redovna i izvještajna skupština Stranke, koja je usvojila i Izborni program.

Na parlamentarnim izborima održanim 25. studenog 2007. godine HSU ostaje parlamentarna stranka s jednim zastupnikom u Hrvatskom saboru.

Na izborima za lokalnu (regionalnu) samoupravu 2009. godine HSU je postigao izvanredne rezultate, te za skoro 23% nadmašio rezultate izbora 2005. godine. Osvojeno je ukupno 270 vijećničkih mjesta (38 u županijama, 115 u gradovima i 117 u općinama) i 12 članova HSU-a članovi su izvršne vlasti. Parlamentarni izbori 2011. godine donose novost – HSU na izbore za zastupnike Hrvatskog sabora izlazi zajedno sa Socijaldemokratskom partijom i Hrvatskom narodnom strankom te osvaja tri zastupnička mandata, a zajednička lista odnosi uvjerljivu pobjedu na izborima.

Na parlamentarnim izborima 2015. godina na kojima pobjeđuje Domoljubna koalicija, HSU u sklopu koalicije Hrvatska raste u Saboru  predstavljaju Silvano Hrelja i Marija Ilić.

Relativni pobjednik izvanrednih izbora u rujnu 2016. bio je HDZ. Birači su u Sabor odabrali dva zastupnika HSU-a, Silvana Hrelju i Kažimira Vardu. Nažalost, Kažimir Varda okrenuo je i biračima i stranci leđa te prešao u Klub Stranke rada i solidarnosti postavši tako jedan od “Bandićevih žetončića”. Tijekom saziva, u rujnu 2019. godine, u Hrvatsku stranku umirovljenika učlanjuje se nezavisni zastupnik Tomislav Žagar koji je osvježio stranku novim pristupom, idejama i temama.

Na parlamentarnim izborima u srpnju 2020. godine uvjerljivo pobjeđuje HDZ. U sklopu koalicije Restart HSU osvaja jedan mandat u osmoj izbornoj jedinici. Predsjednik stranke Silvano Hrelja tako ostaje jedini zastupnik HSU-a.