Novosti

Prijedlog zakona – dopunsko

Silvano Hrelja, 24. rujna 2020. Protiv siromaštva možemo se boriti davanjem, ali i neuzimanjem. Danas smo u proceduru uputili prijedlog zakona kojim

Društvene mreže

Prijedlog zakona – HRT pristojba

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Silvano Hrelja, 1. listopada 2020.

Danas se obilježava Međunarodni dan starijih osoba. Želim ga od srca čestitati svim našim starijim sugrađanima sa željom da u bliskoj budućnosti zaista možemo reći „sretan dan“ i to misliti. Prema procjenama, u Hrvatskoj živi više od 1 100 000 osoba starijih od 60 godina. Volio bih govoriti o ljepoti zrelih godina koje mogu biti sjajne ako se dočekaju u miru i zdravlju, ali nažalost nisam u državi za to ni na poziciji za takve romantične izjave. Tu sam da zastupam i popravljam.

Rizik od siromaštva najveći je upravo kod starijih osoba, a još se povećava kod samačkih starijih kućanstava. Prosječna mirovina u RH je malo iznad granice siromaštva – 2869, ali taj statistički podatak je varljiv – važnije je istaknuti da gotovo pola milijuna umirovljenika svaki mjesec preživljava s 2500 kn. Hrvatska stranka umirovljenika pozvana je učiniti sve moguće da poboljšamo kvalitetu života naših starijih i umirovljenika koji u tako visokim postotcima sudjeluju u ružnoj statistici siromaštva i nevidljivog života na rubu društva. Umirovljenici su nam u nazivu, u mislima i djelima. Nismo tu da opisujemo probleme nego nudimo rješenja. Evo jednoga da se lakše diše.

Danas u proceduru upućujemo stari novi Prijedlog zakona o dopuni Zakona o HRT-u kojim tražimo prilagodbu cenzusa i socijalnih mjera realnom životu u RH. Prema Zakonu o HRT-u vlasnici prijamnika obveznici su plaćanja mjesečne pristojbe koja se utvrđuje prema prosječnoj plaći i već godinama iznosi 80 kn. Prikupljanjem te pristojbe od građana, poduzetnika, obrtnika, HRT godišnje uprihodi 1,2 milijardi kuna od čega samo četvrtina ide za produkciju. Nekoliko je kategorija „olakšica“, ona koja se odnosi na starije kaže da „povlaštenu“ pristojbu od 40 kn mogu plaćati oni koji su bili prijavljeni kao pretplatnici do 12. 10. 2015. S mirovinom manjom od 1500 kn.

To je nedovoljno.

Predlažemo da vlasnici prijamnika samci čiji mjesečni prihod nije veći od 2500 kn te članovi kućanstva čiji prihod nije veći od 2000 kn plaćaju mjesečnu pristojbu u iznosu od 40 kn.

Da se svi građani s mjesečnim prihodima manjima od 1500 kn u potpunosti oslobode od plaćanja mjesečne pristojbe.

Želim istaknuti da se ovaj prijedlog zakona odnosi na SVE GRAĐANE jer ne vidimo razloga za diskriminaciju na temelju dobi – svakom je čovjeku teško preživjeti mjesec s 2000 kn.

Smatramo

  • da je nepravedno i socijalno neosjetljivo u državi s toliko siromašnih stalno izjednačavati namete. Ako je zaista potrebna svaka kuna od tih 1,2 milijarde, bilo bi pravednije uvesti treći razred pristojbe za one s većim primanjima nego da isti iznos pristojbu plaćaju i oni s 2000 i oni s 8000 i oni sa 16 000 kn
  • da hrvatske mirovine i plaće ne mogu podnijeti europske cijene režija, pristojbi, hrane…u nekim europskim državama u kojima su prosječne plaće od 17 000 do 20 000 kn pristojbe za javnu televiziju su tek neznatno veće (Irska 24 165 kn – 99 kn?)
  • da s obzirom na velik broj stanovnika koji žive u siromaštvu, Hrvatska treba uspostaviti što pravedniji i osjetljiviji pristup određivanju visine i razreda različitih pristojbi te prilagođavati postavljene cenzuse.

Nismo destruktivni, ne zazivamo ukidanje pretplate ili javnog servisa. Svjesni smo vrijednosti javne radiotelevizije i imamo razumijevanje za sve iskazane potrebe. Tražimo isto razumijevanje za građane slabijeg imovinskog stanja, posebno starije koji – nota bene – u velikoj većini čine najvjernije gledatelje HRT-a. Nagradite tu vjernost!