Novosti

HSU 2021. – dobrodošli, dobri ljudi

Piše: Srećko Vuković S RIJEČI NA DJELA Kad političke elite ne znaju riješiti problem osnuju komisiju ili napišu strategiju. Tako nam, eto,

HSU dosad – podsjetnik na postignuća

Piše: Srećko Vuković Ne usudim se ni pomisliti kako  bi izgledala umirovljenička svakodnevica bez djelovanja Hrvatske stranke umirovljenika u proteklih dvadesetak godina.

Glasanje u doba korone

Hrvatska stranka umirovljenika bira novog predsjednika u pandemijskim uvjetima ograničenog kretanja i povećanog rizika za zdravlje, posebno starijih osoba. U suradnji s

Društvene mreže

Nikola Capar: HSU je potreban hrvatskim umirovljenicima

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Postavili smo niz pitanja našim kandidatima kako biste bolje upoznali njih, njihove stavove i programe. Pročitajte odgovore Nikole Capara, kandidata za predsjednika HSU-a.

1. Zašto ste se odlučili kandidirati za predsjednika? Koje su obveze i odgovornosti osobe na poziciji za koju ste se kandidirali?

Nisam se sâm kandidirao, učinio je to Županijski odbor na zadnjoj sjednici. Prijedlog OO HSU Oroslavje  je prihvaćen većinom glasova sa dva protiv (koji su ranije predložili druge kandidate) i mojim suzdržanim glasom. Nisam mogao odbiti predloženu kandidaturu osjećajući se sposobnim za tu funkciju, svjestan da osoba na čelu stranke ima i najveću odgovornost. Nikada nisam bježao od odgovornosti.
Danas je posebno zahtjevno biti predsjednikom stranke, jer moraju se donositi i teške odluke kako se ne bi dovela u opasnost opstojnost stranke kao legitimnog političkog i parlamentarnog predstavnika umirovljenika. Ni svi umirovljenici nisu ”simpatizeri” HSU-a, a ni svi članovi stranke nisu zadovoljni raspodjelom funkcija u vodstvu stranke. Za sve to pomiriti bit će potrebno puno rada.

2. Koje biste promjene uveli u stranci – lokalno i nacionalno?

U samoj stranci nisu potrebne promjene. Statut je jasan. Potrebno je održati kontinuitet djelovanja, jače se pozicionirati među starijom populacijom i zainteresirati mlađe za uključivanje. Tek se potrebno još više pojavljivati u javnosti i medijima.

3. Umirovljeničke stranke u drugim državama – ili ih nije ni bilo ili ih nema više ili su na zalasku. Je li u Hrvatskoj potrebna stranka koja se prvenstveno i većinom bavi pravima umirovljenika? Zašto?

Sudjelovao sam prije dvije godine na kongresu penzionera Srbije u Beogradu. Oni su jaki, imaju četiri ministra u vladi, osiguravaju poziciju stranke u gradu. Važan su i nezaobilazan čimbenik u političkome životu Srbije. I Slovenci imaju samo jednu stranku umirovljenika, ali su imali sedam zastupnika u parlamentu. Sada nešto manje, ali je njihov član ministar u Vladi Slovenije. Umirovljenici imaju veće mirovine jer su plaće veće od naših.
Stranka HSU je potrebna hrvatskim umirovljenicima. Druge stranke, i s lijeva i s desna, pokazale su da ne razumiju ili neće razumjeti u kakav su položaj dovedeni umirovljenici. Na dno.

4.  Kako ocjenjujete rad HSU-a dosad? Koje biste rezultate istaknuli?

Stranka je dobro radila, ali su objektivne i subjektivne okolnosti dovele do osipanja glasačkog tijela, starenjem, prirodnim odljevom i nezadovoljstvom političkim stanjem u zemlji. Novi članovi se ne priključuju jer ne žele ni aktivno ni pasivno sudjelovati u političkome životu, jednako u svojoj lokalnoj zajednici i na višem razinama. Općinske i gradske organizacije treba potaknuti da svojim aktivnostima privuku nove članove, pa im onda dati i odgovornije, vodeće funkcije. Ima i svijetlih primjera i ja im čestitam.
Mnogo je učinjeno, naročito u početku kad smo imali više zastupnika, od povrata duga, penalizacije, do očuvanja javnog pružitelja usluga dopunskog osiguranja (HZZO). Bilo je i niz manjih akcija od promjene formule usklađivanja mirovina, uvođenja liftova do povećanja cenzusa. Osnovno je da se održao mirovinski fond, da su mirovine redovite, sve to zahvaljujući HSU-u, a tko zna kako bi bez našega djelovanja bilo i koliko bi se država poigravala s našim pravima. Bit će i prâva i većih mirovina kada budu veće plaće, a zajedno s MUH i Sindikatom umirovljenika možemo biti još jači i utjecati na odluke Vlade i ministarstava.                                                                                                                               

5. S obzirom na značajan broj umirovljenika kojima su potrebna kvalitetna zakonska rješenja, zašto u Saboru nema više zastupnika HSU-a?

Kako sam već napisao, gubimo članstvo, a postojeće je sve starije. Svjedoci smo da umirovljenici brzo zaboravljaju što je stranka za njih učinila i brzo padaju pod utjecaj govorljivih čelnika udruge i sindikata, bez obzira što ovi predlažu lošija rješenja i njihovi su rezultati kozmetika, a ne pomoć.

6. Što mislite o stavu određenog broja ljudi da je bivši predsjednik radio loše iako je sačuvao parlamentarni status? Mogu li oni koji su podržavali taj rad sada nuditi zaokret na novo i kandidirati se za funkcije u stranci?

Ne spadam u ”određeni broj ljudi” i nikada se nisam nikome dodvoravao niti se negdje gurao i laktovima probijao. Biran sam do sada prema mojemu doprinosu, prema rezultatima mojih aktivnosti, uvijek, a posebno u HSU. Bacite pogled još jednom na moj životopis!
Ni predsjednik niti nitko drugi nije nepogrješiv. Međutim, HSU nije donosio odluke koje bi mu štetile, već se uvijek odlučivalo i borilo za konstruktivne prijedloge za poboljšanje statusa umirovljenika i očuvanje stečenih prava. Sjetimo se da su i HDZ i SDP osnivali strankice s umirovljeničkim predznakom kako bi oslabili HSU, da nas nisu htjeli za koalicijske partnere do časa kad drugih nisu imali, ali ni onda kad smo bili u poziciji ili smo bili opozicija, nisu prihvaćali naše prijedloge kojima bi se mirovine povećale.

Bili smo im ”preskupi”, a u javnosti su govorili kako se bore za položaj umirovljenika, a da isplata mirovina nije upitna. A što bi htjeli, ne isplaćivati zarađeno za radnoga vijeka kako sada mešetare s plaćama radnika?!
Drugi dio pitanja je tendenciozan. Zar su oni koji su ponudili usvojene smjernice i donešeni plan rada – negativci? Dobri su, dakle, oni koji su bili protiv zajednički donesenih mjera i planova! Što je to zaokret na novo? Previše je pitanja, a premalo mjesta da ovdje elaboriram demokratske tijekove u stranci i rad samoga predsjednika kojega ne smjenjujemo, nego je sam odlučio da se više ne kandidira i prepušta čelno mjesto nekomu drugomu kojega ćemo demokratski izabrati.

7. Koji su najveći problemi hrvatskog umirovljenika? Koji je Vaš prijedlog rješenja za probleme koje ste naveli?

Najveći problemi su siromaštvo i daljnje propadanje zbog krize izazvane pandemijom. Obitelji padaju u neimaštinu, a najviše stradavaju stariji. Borba protiv siromaštva bit će veliki izazov za našu stranku. Trebat će pronaći najbolja rješenja kako utjecati na Vladu i ministarstva da sagledaju pravo stanje stvari. Ostati bez posla, ne imati novca za školovanje djece, pa sve do gladovanja, veće je zlo od rasprava o tome koliki je rejting po namještenim anketama.
Kod te borbe morat ćemo ići do kraja, sve do radikalnih mjera, učiniti da se umirovljenici ujedine u zajedničko djelovanje. Možda opet izaći na ulice da bi se ukazalo na teško stanje, a preko našega zastupnika prenijeti stavove i zahtjeve u Sabor. Treba biti vidljiv u javnosti, u medijima, i neprestano poticati umirovljenike da se trgnu iz mrtvila, jednako i radnici pred mirovinom koji konačno moraju shvatiti da se borimo za njih i njihova umirovljenička prava.

8.  Recite nam ukratko nešto o prijedlozima zakona koje je HSU uputio u proceduru u ovom sazivu Sabora.

Tu opet dolazimo do apsurda. Pitajte umirovljenike na ulici jesu li čuli za naše prijedloge! Ne znam koće li se od desetero naći jedan da nešto zna, da razumije što smo to učinili i da nije zaboravio kad je o tome slušao. Ali svi su primijetili i zapamtili da je zastupnik Hrelja iz HSU-a glasao protiv prijedloga za povećanje cenzusa.
Što se tiče sudbine naših prijedloga u Saboru, ne očekujem da ikoji bude usvojen – niti o povećanju cenzusa, niti o dopunskom, niti o povećanju mirovina (ne usklađivanja, iako i tu treba promijeniti pristup!). Premalo je jedan zastupnik.

9. U Hrvatskoj je otprilike svaki sedmi umirovljenik ostvario to pravo po posebnim propisima. Kako biste Vi riješili problem jaza između povlaštenih i “običnih” mirovina na koji već godinama upozoravaju europske institucije?

Kod nas se krenulo ”rezanjem” povlaštenih mirovina, umjesto da se one niske povećavaju. Niti jedna vlada neće više smanjivati povlaštene mirovine, ali se treba izboriti da se one isplaćuju iz proračuna države i oslobodi umirovljenički fond te time omogući znatnije povećaje zasluženih mirovina. Isto je i s ”nacionalnim” mirovinama. Njih treba isplaćivati iz socijalnoga fonda.

10. Jeste li Vi za ukidanje drugoga mirovinskoga stupa? Zašto?

Ne bih odgovorio crno-bijelo. Za ostanak sam drugoga mirovinskog stupa ako će se u njega ulagati organizirano i iz povećanih plaća, ali sada, kad neki nemaju ni za kruh, drugi stup je iluzija. On odgovara ”bogatima”, mislim na one s visokim plaćama, a mi umirovljenici možemo samo podržavati dobre prijedloge o sudbini drugoga stupa drugih čimbenika  kroz projektnu suradnju.

11. Koje biste savjete uputili stožerima pri osmišljavanju mjera za starije osobe? Koje biste savjete dali našim starijim sugrađanima kako bi se bolje nosili s mjerama i strahovima?

Naši savjeti starijim sugrađanima neće donijeti ništa. Možemo ih jedino stalnim ponavljanjem o našem djelovanju pridobiti da izlaze na birališta i glasaju za HSU (koaliciju, preferencijalno). Koji su nam pravci djelovanja već sam objasnio. Moramo se prestati gristi međusobno u borbi za funkcije i našu energiju usmjeriti na javno djelovanje i političku borbu za promjenu položaja umirovljenika. Samo većim mirovinama možemo poboljšati stanje starijih osoba, kako im iznos mirovine ne bi bio najniži u EU.

12. Kako biste objasnili međugeneracijsku solidarnost? Je li važna, moguća?

Međugeneracijska solidarnost je zaboravljeni pojam. Jaz se sve više produbljava. Mladi nas smatraju teretom društva, a mi im više ne možemo pomoći, osim kroz političko djelovanje. Mladima trebaju radna mjesta, redovite plaće i poštenije društvo bez korupcije i skandala. Za to ostvariti i oni mladi do 30. godine i oni na kraju radnoga vijeka, trebaju se i sami, ili uz nas, boriti i podržavati naša nastojanja u tome pravcu.

13. Ispričajte nam neki događaj u životu na koji ste posebno ponosni ili Vas veseli i rado ga se prisjetite.

Iz mog životopisa možete vidjeti da sam radio i vodio zanimljiv i aktivan život. Svaki me novi dan veseli i ponosam sam što sam uvijek bio na strani slabijih.

14. Dajte za kraj jedan savjet mladome sebi (pa tako i mladima danas).
Moj im je savjet u 12. pitanju. Ja sam prihvaćao izazove i nisam žalio truda da željeno i ostvarim.