Novosti

HSU 2021. – dobrodošli, dobri ljudi

Piše: Srećko Vuković S RIJEČI NA DJELA Kad političke elite ne znaju riješiti problem osnuju komisiju ili napišu strategiju. Tako nam, eto,

HSU dosad – podsjetnik na postignuća

Piše: Srećko Vuković Ne usudim se ni pomisliti kako  bi izgledala umirovljenička svakodnevica bez djelovanja Hrvatske stranke umirovljenika u proteklih dvadesetak godina.

Glasanje u doba korone

Hrvatska stranka umirovljenika bira novog predsjednika u pandemijskim uvjetima ograničenog kretanja i povećanog rizika za zdravlje, posebno starijih osoba. U suradnji s

Društvene mreže

Tomislav Žagar: HSU mora aktivnije surađivati s udrugama

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Postavili smo niz pitanja našim kandidatima kako biste bolje upoznali njih, njihove stavove i programe. Pročitajte odgovore Tomislava Žagara, kandidata za predsjednika HSU-a.
  1. Zašto ste se odlučili kandidirati za predsjednika? Koje su obveze i odgovornosti osobe na poziciji za koju ste se kandidirali? 

Oko godinu dana sam član Hrvatske stranke umirovljenika. U tom relativno kratkom periodu uvjerio sam se da je potencijal stranke puno veći od rezultata koje je polučila.

Kao kandidat HSU-a na koalicijskoj listi obišao sam mnoge lokalne organizacije kao i udruge umirovljenika. Osnovni zadatak prvoga među jednakima je predlagati rješenja i donositi odluke koje su na korist svim građanima a posebice umirovljenicim i osobama starije životne dobi. Ti prijedlozi moraju biti uočljivi i prepoznati od strane građana.

Odlučio sam se kandidirati za predsjednika HSU-a jer smatram da imam znanja, energije, iskustva i prije svega uvjerenja da će stranka ostvariti svoje potencijale i zauzeti mjesto koje joj pripada na hrvatskoj političkoj sceni. Da to kažem jasno u brojkama. Najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru i vođenje resornog ministarstva. Prvi test novog vodstva su lokalni izbori, a s obzirom da imam iskustva i na lokalnoj razini, bio sam načelnik općine Nova Bukovica, uvjeren sam da ćemo zajedno i taj test položiti i udariti temelje za buduće djelovanje.

  1. Koje biste promjene uveli u stranci – lokalno i nacionalno? 

Nekoliko stvari mi se čine iznimno bitne za istaknuti. To je prije svega puno intenzivnija komunikacija lokalnih organizacija sa središnjicom i međusobno. Zatim, jasnija prezentacija stranačkih akcija i inicijativa prema javnosti. Tu je onda i vizualni identitet stranke kroz slikovne simbole kao i slogane. I, naglasio bih posebno, aktivnija suradnja s udrugama umirovljenika, Sindikatom i Maticom.

  1. Umirovljeničke stranke u drugim državama – ili ih nije ni bilo ili ih nema više ili su na zalasku. Je li u Hrvatskoj potrebna stranka koja se prvenstveno i većinom bavi pravima umirovljenika? Zašto?

Kad promatramo sve što se događalo u novijoj hrvatskoj povijesti, ne možemo a ne zaključiti da su umirovljenici oštećeni na puno načina i u više navrata. Težak položaj mnogih umirovljenika te stanje u mirovinskom sustavu ukazuju da je postojanje jake umirovljeničke stranke ne samo potrebno nego i nužno. Jedini način za promjenu teške situacije u kojoj se nalaze umirovljenici i osobe starije životne dobi je političko djelovanje. U tom smislu Hrvatska stranka umirovljenika, kao centralna stranka umirovljenika, ima nezamjenjivu ulogu.

  1. Kako ocjenjujete rad HSU-a dosad? Koje biste rezultate istaknuli?

Stranka je u svojoj povijesti ostvarila niz značajnih rezultata. Prisjetimo se samo povratka duga umirovljenika ili npr. ukidanje povlaštenih mirovina. Ono što nedostaje je jasnije predstavljanje, kako onoga što je postignuto, tako i budućih aktivnosti. Pokazalo se da javnost, pa čak i sami umirovljenici nisu dovoljno informirani o djelovanju stranke.

  1. S obzirom na značajan broj umirovljenika kojima su potrebna kvalitetna zakonska rješenja, zašto u Saboru nema više zastupnika HSU-a?

Ovo pitanje je ključno u promišljanju smjera budućeg političkog djelovanja stranke. Umirovljenička populacija je uostalom kao i cjelokupna populacija podijeljena između postojećih političkih opcija. Doista je potrebno pronaći modele i načine djelovanja kako bi Hrvatska stranka umirovljenika bila prepoznata kao ključna za rješavanje nagomilanih problema u mirovinskom sustavu i ne samo njemu.

Hrvatska stranka umirovljenika mora nuditi rješenja i za aktualna pitanja položaja radnika i osoba koje žive od i na temelju svog rada. Danas u društvu imamo anomaliju da oni koji ne rade dobivaju više od onih koji rade i da oni koji nikad nisu radili dobivaju više od onih koji su cijeli život radili.

Da bismo postigli rezultat potrebno je, kako sam već naveo, odrediti smjer. Moguća su samo dva modela. Prvi, najbolji, je da stranka samostalno izlazi na izbore i na taj način zauzme svoje političko mjesto. To onda traži značajan infrastrukturni razvoj stranke kako bi mogla na različitim razinama i različitim izborima izlaziti samostalno. Ali to znači da stranka mora imati veliki broj članova i simpatizera. U tom slučaju su u pravu oni koji kažu da stranka, kao interesna organizacija, može iz pragmatičnih razloga podržati vladajuće i na taj način se izboriti za svoje prijedloge. Drugi model, do sada korišten, je pronalazak strateških političkih partnera te zahtjev, kako za prihvaćanje programa, tako i kandidata na zajedničkim listama. U tom slučaju stranka mora dijeliti sudbinu koalicije, ili u vlasti ili u oporbi. U ovom poslu najvažnije je ne zbunjivati birače i prestati s praksom da je rad za drugu političku opciju važniji od rada za svoju pod izlikom dobrih odnosa na lokalnoj razini.

  1. Što mislite o stavu određenog broja ljudi da je bivši predsjednik radio loše iako je sačuvao parlamentarni status? Mogu li oni koji su podržavali taj rad sada nuditi zaokret na novo i kandidirati se za funkcije u stranci? 

Prirodno je da ljudi uvijek traže Pedra. Netko mora biti kriv. Predsjednik stranke je svakako najodgovorniji, ali nije samo on odgovoran a ponajmanje kriv. Važan cilj je ostvaren, a to je da je HSU parlamentarna stranka. To je sve samo ne lak zadatak.

Na drugi dio pitanja mogu jednostavno odgovoriti. Zaokret znači jasno određenje i predstavljanje budućeg smjera djelovanja. Kritizerstvo i model koji bi slikovito nazvao kroz famoznu frazu “trebalo bi” nije nuđenje zaokreta. Promjena čelnog čovjeka stranke nikako ne znači samo po sebi zaokret. Zaokret je smislen i do kraja definiran način političkog djelovanja koji se razlikuje od dosadašnjeg. I točno, ako smo do jučer zajedno radili u jednom smjeru, a danas kažemo onaj drugi je kriv i ako njega promijenimo bit će drugačije zapravo nećemo promijeniti ništa jer bi valjalo i sebe promijeniti.

  1. Koji su najveći problemi hrvatskog umirovljenika? Koji je Vaš prijedlog rješenja za probleme koje ste naveli?

Nisu svi umirovljenici u istoj poziciji, ali pretpostavljam da se pitanje odnosi na ogromnu većinu umirovljenika koji žive siromašno. Osim siromaštva, njihovi ključni problemi su neadekvatna zdravstvena skrb, nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije te loši uvjeti u postojećim. Rješenja za ove probleme nije moguće ostvariti čarobnim štapićem, ali HSU je dosad pokazao da ima ljude koji svojim znanjem mogu predložiti kvalitetna rješenja. Tu je potreban sustavan pristup koji bi nakon određenog vremena dao rezultate. Opet valja naglasiti da je za postizanje ciljeva potrebna politička snaga.

  1. Recite nam ukratko nešto o prijedlozima zakona koje je HSU uputio u proceduru u ovom sazivu Sabora

Istaknuo bih tu prijedlog povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Za taj prijedlog HSU je skupio preko 50000 potpisa prošle godine, a vladajući su to ignorirali i samo pandemija ih je spasila od prosvjeda koje bismo organizirali. Tu su prijedlozi koji se ponovno upućuju jer nisu raspravljeni: prijedlozi zakona za obiteljske mirovine, oslobađanje plaćanja HRT pristojbe za najsiromašnije građane, kao i pitanja vezana uz rad umirovljenika. Postoji još niz ideja koje treba u budućnosti pretočiti u zakonske prijedloge.

  1. U Hrvatskoj je otprilike svaki sedmi umirovljenik ostvario to pravo po posebnim propisima. Kako biste Vi riješili problem jaza između povlaštenih i “običnih” mirovina na koji već godinama upozoravaju europske institucije?

Načelno gledajući, mirovina je mirovina, jedino u čemu postoji razlika je izvor sredstava iz kojega se mirovine isplaćuju. Mirovinski fond, posebno kad govorimo o prvom stupu međugeneracijske solidarnosti, ima jasnu svrhu. On počiva na uplatama temeljenim na sadašnjem i minulom radu. I tu je odgovor na vaše pitanje. Radničke mirovine treba isplaćivati na temelju mirovinskih doprinosa, a za ostale treba pronaći druge izvore.

  1. Jeste li Vi za ukidanje drugoga mirovinskoga stupa? Zašto?

Nikako. Dvadeset godina od njegovog uvođenja skupilo se tu preko 100 milijardi kuna, iako se omjer između uplata u prvi i drugi stup nije mijenjao premda je to bila prvobitna intencija. Drugi stup treba ostati, ali treba pojačati kontrole nad tim novcem. Zakonskim rješenjima onemogućiti vladajuće da gurnu šapu u njih kad god žele i smanjiti upravljačke naknade i troškove. 

  1. Koje biste savjete uputili stožerima pri osmišljavanju mjera za starije osobe? Koje biste savjete dali našim starijim sugrađanima kako bi se bolje nosili s mjerama i strahovima? 

Nije dobro da u kriznom stožeru ne postoji psiholog, ili bar ja nisam primijetio. Ovo je izuzetno uznemirujuće razdoblje za sve građane, a posebno za starije. Trebalo bi pod hitno na razini lokalne samouprave omogućiti psihološku pomoć i omogućiti svim starijim sugrađanima da dobiju jasne i nedvosmislene upute. I naravno u ovakvim situacijama pojačati kontrole i osmisliti što više načina pomoći najugroženijima.

  1. Kako biste objasnili međugeneracijsku solidardnost? Je li važna, moguća? 

Samo društvo temeljeno na solidarnosti može biti uspješno. Još jednom valja naglasiti da se solidarnost ne smije shvaćati kao dobrovoljnost. Solidarnost mora biti temeljena na društvenom ugovoru i taj ugovor mora biti pravedan i ostvariv. To je ugovor države s njenim građanima i država ga mora poštovati.

  1. Ispričajte nam neki događaj u životu na koji ste posebno ponosni ili Vas veseli i rado ga se prisjetite.

U životu postoji mnoštvo lijepih i važnih događaja. Ako već treba posebno izdvojiti neke onda su to svakako rođenja djece i njihovi uspjesi. 

  1. Dajte za kraj jedan savjet mladome sebi (pa tako i mladima danas). 😊 

Ne možemo uvijek raditi šta volimo, ali radimo to sa srcem i rezultat će nam pružiti radost.