Novosti

Društvene mreže

ISPRAVAK NETOČNOG STAŽA

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

 

Ovih su se dana u medijima opet počele javljati interpretacije europskih službenih statistika koje iskrivljuju podatke o prosječnom radnom stažu hrvatskog radnika. Mi Hrvati smo za mnogo toga sami krivi, naravno, al nemojmo još i izmišljati dodatne grijehe.

 

TOČNO I NETOČNO

Točno je da će mirovina biti veća što čovjek dulje radi.

Točno je i da je korisno različitim mjerama poticati što dulji ostanak u svijetu rada (bonusi za rad nakon ispunjenja uvjeta, liberalizacija rada uz korištenje mirovine, bolji uvjeti rada tijekom radnog vijeka i dr.).

No, usporedba s Europom nemoguća je zbog nepotpunih i neujednačenih evidencija HZMO-a. Ukratko, Europa od Hrvatske dobiva pogrešne podatke pa nam, jasno, šalje i netočnu statistiku.

Naime, prema statistici koja se navodi u člancima i koja je očito od strane službenih institucija poslana u EU radi usporedbe, prosječni staž korisnika starosnih mirovina u Hrvatskoj je 32 i pol godine. Sada slijedi nekoliko potrebnih “ali”.

…ali tu su uključeni i korisnici prema međunarodnim ugovorima (tzv. razmjerni dijelovi mirovina). To su korisnici koji su dio staža navršili izvan Hrvatske, a samo jedan dio staža u Hrvatskoj te su pravo na mirovinu ostvarili zbrajanjem staževa. Koriste hrvatsku mirovinu, ali i mirovinu neke druge države.

…ali u navedenoj statistici korisnika mirovine uključeno je i oko 160 000 korisnika samostalne mirovine koji su navršili staž i u inozemstvu te koriste uz samostalnu hrvatsku mirovinu i mirovinu iz neke druge države. Takvi korisnici u Hrvatskoj imaju manje staža nego prosječni umirovljenik koji nije radio u inozemstvu (i manju mirovinu). Njih HZMO ne može prepoznati u svojoj statistici kako bi ih isključio, a daju iskrivljenu sliku.

…ali HZMO nema ispravnu statistiku navršenog mirovinskog staža onih korisnika koji su mirovinu zaradili samo u Hrvatskoj. Prema statistici HZMO-a ispada da bez korisnika međunarodnih ugovorima prosječni staž pada, premda bi bilo logično i jedino moguće da raste (bez međunarodnih ugovora prosječni je staž za starosnu mirovinu 32 g., 3 mj.i 13 d).

PREVEDENE MIROVINE


U prosječan staž korisnika starosne mirovine koji se u člancima koriste za usporedbu s Europom uključeno je i 72.543 korisnika invalidske mirovine koja je formalnom zakonskom odredbom prevedena u starosnu mirovinu, a ti korisnici imaju relativno malo staža (cca 20 godina) i zapravo uopće nemaju “stvarnu starosnu mirovinu”!

NIJE 32 I POL NEGO…


Novi korisnici starosnih mirovina koji su mirovinu ostvarili u 2020. godini imaju prosječan staž od 33 g. i 7 mj. što je cijela godina više od pogrešnog podatka kojim se pokušava umanjiti prosječan staž. Izuzetno je zanimljiv podatak da novi korisnici starosne mirovine u dvostupnom sustavu, dakle novi korisnici osnovne starosne mirovine u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, imaju prosječan staž od 38 godina i 2 mjeseca, dakle za gotovo 5 godina više od navedenoga.

Prosječna starosna mirovina korisnika sa 40 i više godina ostvarenog mirovinskog staža (17% od ukupnog broja korisnika) iznosi kako je u članku i navedeno 3.852 kune (57% prosječne plaće), ali tu su opet uključeni i korisnici prema međunarodnim ugovorima. Kad se oni isključe, prosječna starosna mirovina korisnika s 40 i više godina staža je 4.669 kuna ili 69,10% prosječne plaće u Hrvatskoj! Udio ovih korisnika u ukupnom broju korisnika je 16%.

Samo pravi podaci grade pravu statistiku koja takva služi kao polazište za prave mjere i rješenja.

Nemojmo miješati kruške i jabuke u mirovinskome sustavu.